Svečana sjednica Gradskog vijeća

Kao što je to uobičajeno, okupljene je na početku pozdravio predsjednik vrbovečkog Gradskog vijeća Josip Jambrač posebno se osvrnuvši na razvojne planove i projekte grada, pri čemu je istaknuo nedavno održani okrugli stol na temu razvoja Vrbovca do 2020. godine.

– Okruglim stolom koji je održan u organizaciji Vijeća za koordinaciju strateških politika razvoja Grada Vrbovca započeli smo javnu raspravu o razvoju našeg grada. To je kruna jednogodišnjeg rada Vijeća i prezentacija našeg pogleda na razvoj grada. – rekao je Jambrač te dodao kako će na taj način nastaviti stvarati pozitivnu poslovnu i društvenu klimu koja je neophodna za bilo kakav ekonomski i društveni razvoj.

Gradonačelnik Vladimir Bregović zatim je podnio izvještaj o radu u 2014. godini, u kojem se na početku dotaknuo funkcioniranja lokalne samouprave, odnosno rada Gradskog vijeća, gdje je istaknuo kako nema službenih koalicija, što se po njegovom mišljenju pokazalo dobrim, jer je omogućena suradnja na strateškim projektima. Osvrnuo se i na proračun, tj. financije pri čemu je naglasio da je nedavna porezna reforma uvelike utjecala na rad lokalnih samouprava, koje su izgubile značajan iznos prihoda.

– Mi smo na sreću vrlo precizno isplanirali da će to biti 11 do 12 posto, a umanjenja su upravo sredstva za društvene djelatnosti te se s tim borimo svakog dana, dok građani povećanje kroz plaće uopće nisu osjetili. Međutim pozitivna je stvar što smo nedavnim rebalansom proračun povećali za 15 posto i to ponajviše zbog povećanja prihoda od komunalnog doprinosa, čime nam je proračun narastao na 40 milijuna kuna – rekao je gradonačelnik.

Također je podsjetio na projekte realizirane u protekloj godini, kao što je energetska obnova škole u Lonjici, rekonstrukcija mjesnih domova u Novom Selu i Gornjem Tkalcu te manji zahvati u Varoši, Gostoviću, Dulepskoj i Pirakovcu. Naravno, gradonačelnik je podsjetio i na investicije u prometnoj infrastrukturi gdje se posebno ističe izgradnja spojne ceste „Stari industrijski kolosijek“, čija je ukupna vrijednost pet milijuna kuna. Do sada je uloženo tri milijuna, a u ovoj je godini planirano radova za dodatnih milijun kuna. Uz to, asfaltirano je pet ulica u Celinama, u Vrbovečkom Pavlovcu stavljen je novi asfalt u jednoj ulici te je napravljen nogostup u ulici Stjepana Radića. U programu održavanja nerazvrstanih cesta planirano je 1,4 milijuna kuna, od čega je 400 tisuća već utrošeno, 400 tisuća odnosi se na pomoć Zagrebačke županije, ruralni razvoj i slično, dok je preostalih 600 tisuća kuna raspoređeno na poslove koji se trenutno provode, a u planu je i rekonstrukcija mjesnih domova u Brčevcu i Cerju. Posebno je naglasio projekt rekonstrukcije javne rasvjete prema ESCO modelu, za što se ovih dana očekuje i potpisivanje ugovora s izvođačem radova. Govorio je i o brojnim drugim projektima koji su planirani u ovoj godini no o tome više pročitajte u sljedećem broju Vrbovečkih novina.

Godišnje nagrade i priznanja Grada Vrbovca

U sklopu svečane sjednice Gradskog vijeća tradicionalno su dodijeljene i godišnje nagrade i priznanja. Nagrade za životno djelo primili su doktorica Irena Glad i profesor Mato Baržić, dok su godišnje nagrade grada dodijeljene višestrukom darivatelju krvi Igoru Makviću, vlasniku obrta Galoks Ivanu Dragiji, DVD-u Gaj povodom 80 godina rada, te OPG-u Mato Budiselić.

NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO

Doktorica Irena Glad

Doktorica medicine Irena Glad, specijalistica pedijatrije tijekom radnog vijeka u Domu zdravlja Zagrebačke županije – Ispostava Vrbovec kontinuirano je radila na očuvanju zdravlja djece, sretna kada su redovne kontrole završavale uz osmjeh i poruku roditeljima da ne brinu. U bolesti djeteta bila je posebno pažljiva čineći sve da što prije dođe do oporavka. O tome svjedoči njena ključna uloga koju je imala u sprječavanju nesreća u dječjoj dobi, budući je programe prevencije aplicirala u svakodnevnoj praksi, a informiranjem i edukacijom roditelja, odgojitelja i nastavnika kao i stručnom potporom institucijama i medijima pridonosila promicanju značaja sigurnog okruženja u kojemu dijete odrasta. Nije samo pedijatrijska ambulanta bila njeno radno okružje već je sudjelovala i u osnivanju udruga na području Grada Vrbovca, a koje se bave rehabilitacijom djece s posebnim potrebama. Svojim volonterskim radom također je pomagala djeci kojoj je pomoć bila neophodna, nesebično odvajajući svoje slobodno vrijeme koje je potom posvećivala pružanju pomoći djeci oštećena zdravlja u udrugama „Leri“, „Nada“, „Naši snovi“. Sudjelovala je i u osnivanju dislociranog dijela Centra Stančić u Vrbovcu i logopedskog kabineta“Blaži“. Tijekom godina rada sudjelovala je u emisiji „Sretna obitelj“ u suradnji Društva naša djeca Vrbovec i Radio Vrbovca, prenoseći roditeljima svoje znanje s područja pedijatrije i odgovarala na njihova pitanja. Tako je uz doktoricu Irenu Glad svaka obitelj bila sretna.

Profesor Mato Baržić

Nagrade, priznanja, natjecanja, te brojni nastupi na kulturnim događanjima u našem ali i drugim gradovima odraz su rada i dobre suradnje učenika i nastavnika u Srednjoj školi Vrbovec. To je dokaz njihove vrijednosti i izvanškolskih aktivnosti. U ovom doprinosu srednjoškolskog obrazovanja, u ovoj kratkoj zbirnoj priči, nalazi se i profesor mentor Mato Baržić, nastavnik matematike koji u Srednjoj školi Vrbovec radi od 1981. godine. Uz redovnu nastavu dodatno priprema učenike koji su sudjelovali na mnogim gradskim, županijskim, državnim i međunarodnim natjecanjima iz matematike. Redovito su se s tih natjecanja vraćali ovjenčani nagradama: na državnim natjecanjima osvojili su prvu, drugu, treću nagradu i pohvale te pohvalu na međunarodnoj matematičkoj olimpijadi. Godine 2011. napredovao je u zvanje profesora mentora. Na kraju ove školske godine, nakon 34 godine rada, odlazi u mirovinu. Ono što je zlatno pravilo za pedagošku struku je da si stručnjak u svom nastavnom području i da voliš učenike. Profesor Mato Baržić je potvrda tog pravila. I sadašnji i bivši učenici jednoglasno su se složili da je nagrada grada za životno djelo odraz svih ovih proteklih 34 godine rada tijekom kojih je učenike naučio matematiku, pokazao im što je ljubav prema čovjeku, strast prema životu i odgovornost prema svemu što činiš. Neka nam profesor Mato Baržić bude takav i svim godinama koje slijede.

GODIŠNJE NAGRADE GRADA

DVD Gaj

Povijest vatrogastva u Gaju seže u daleku 1907. godinu kada je na inicijativu nekoliko mještana sela Gaj osnovano vatrogasno odjeljenje koje je funkcioniralo kao ispostava Dobrovoljnog vatrogasnog društva Vrbovec. Zainteresiranost za rad u društvu i povećanje članstva doprinjelo je da se 1935. godine registrira kao samostalno Dobrovoljno vatrogasno društvo Gaj. Od tada skrbi o protupožarnoj preventivi, njeguje humanitarnu djelatnost i neprekidno radi na očuvanju tradicije na području Mjesnog odbora Gaj. U obavljanju svakodnevnih zadaća uvelike pomažu ljudi dobre volje. Već spomenuta godina od početka samostalnog djelovanja govori kako je Dobrovoljno vatrogasno društvo Gaj obilježilo 80 godina, a stalan rad s djecom i mladima te njihov entuzijazam svjedoči da je pred društvom sjajna budućnost. Nikako ne treba zanemariti i žensko odjeljenje koje je osnovano 1979. godine. Od osamdesetih godina sudjeluje na općinskim, gradskim, županijskim i kup natjecanjima, a prostorije njihova vatrogasnog doma krase priznanja s natjecanja. Posebno priznanje DVD Gaj primio je od Republičkog sekretarijata unutarnjih poslova za brzu intervenciju na mjesto velike avionske nesreće iznad Gaja i Dvorišća 10.rujna 1976. godine.

Igor Makvić

Kad samo jednom darujete krv, kad ona poteče u dozu i krene putem spašavanja života, već vas ponesu duboki osjećaji plemenitosti i sreće jer ste nekome spasili život. A kad to učinite više od 136 puta, darujući i plazmu koja pomaže djeci oboljeloj od leukemije smještenoj u dječjoj bolnici u Klaićevoj, tada je sreća nemjerljiva. Svi ti osjećaji ispunjavaju života našeg sugrađanina Igora Makvića koji s ponosom čuva brojna priznanja. Sve je počelo 1991. godine u Sarajevu tijekom odsluženja vojnog roka. U razgovoru je priznao kako se na darivanje krvi jednostavno odlučio zbog tri nagradna dana koji su pak osigurali i raniji odlazak iz vojske. No, taj prvi puta je presudno utjecao na svako daljnje darivanje krvi jer se korist pretvorila u humanost. Primio je brojna priznanja koja su uslijedila za 10, 20, 30, 40, 50, 75, 100, 125 davanja, bio je na prijemu kod bivšeg predsjednika Republike Hrvatske dr. Ive Josipovića, primio odličje „Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske, čuva lijepe uspomene na protekla darivanja, rođendanske i blagdanske čestitke. Od sadašnjih 136 želi doći do 150 davanja, a tu impozantnu brojku planira ostvariti već sljedeće godine.

Ivan Dragija, galvanizerski obrt Galoks Konak

Gospodina Ivana Dragiju dovoljno opisuje njegova predanost radu i posebno području socijalne politike, samozatajnost, humanost. Shvativši kako su u području galvanskog pocinčavanja potrebni pomaci i širenje djelatnosti, 1982. godine osnovao je vlastiti obrt te je uz pomoć jednog djelatnika krenuo u poslovni svijet i plasiranje vlastitog obrta na zahtjevnom tržištu.Iznimnim radom i ulaganjima Ivan Dragija osigurao je kvalitetu poslovanja i izvrsne poslovne rezultate što je prepoznalo više od 300 poslovnih subjekata s kojima obrt Galoks surađuje, a potvrda uspješne suradnje je proizvodnja više od 80 posto ukupno pocinčane robe namijenjeno je izvozu, uglavnom u zemlje Europske unije. Jedan od najvažnijih projekata je uvođenje ISO standarda za sustav upravljanja kvalitetom ISO 9001 i sustav upravljanja okolišem ISO 14001 koji pridonosi zbrinjavanju otpada na siguran način. Za uspješan rad i veliki doprinos na području galvanskog pocinčavanja obrt Galoks dobitnik je priznanja Hrvatske obrtničke komore, godišnje nagrade grada Vrbovca te brojnih drugih priznanja.

OPG Mato Budiselić

Poželite li se baviti poljoprivredom i pokrenete Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo sigurno vas čeka cjelodnevni posao, no bez obzira na tržišne prilike ono će vas vezati za cijeli život. To dobro zna i gospodin Mato Budiselić, vlasnik istoimenog OPG-a koji se od 2010. godine bavi svinjogojskom proizvodnjom. Godišnje proizvede 900 odojaka čiji je plasman osigurao na lokalnom tržištu. Uz proizvodnju odojaka bavi se i uzgojem krmača te tovljenika. Kako je to obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u ovim dobrim poslovnim rezultatima pomažu mu supruga i sin. Uz svinjogojsku proizvodnju obrađuju i 18 hektara zemlje za vlastite potrebe, te za ishranu stoke. Cjelodnevne aktivnosti na gospodarstvu stoga su neminovne kako bi se osiguralo zadovoljenje životne egzistencije. Mato se i ne žali na uvjete rada, na sve ono što ovakvu proizvodnju prati. Od nje je moguće pristojno živjeti jer nešto značajno i ne može promijeniti. Pogotovo se ne bi upustio u promjenu posla pa će svom OPG-u, kaže, i dalje ostati vjeran.