Povijest Vrbovca
{gallery}povijest0:::0:0{/gallery} |
Stari kaštel Vrbovec, 1740. g |
Vrbovec je staro naselje. Prvi pisani trag o njegovu postojanju datira iz 1244. godine. To je dokument kralja Bele IV. iz travnja te godine kojim potvrđuje da je kralj Koloman darovao Vrbovec županu Junku. Godine 1398. Vrbovec se pripaja gospoštiji Rakovec i ostaje s njom povezan sve do ukinuća kmetstva, 1848. godine. U burnoj je povijesti gospoštija Vrbovec-Rakovec promijenila mnoge feudalne gospodare. Vrbovec svoj procvat doživljava u XVIII. stoljeću. Sredinom tog stoljeća uspostavlja se kotarska sudska i upravna vlast, otvara se osnovna škola. Oko 1800. Vrbovec dobiva poštu, a 1870. godine stiže i željeznica.
U Vrbovcu i okolici rodili su se ili djelovali mnogi znameniti ljudi, kao što su, na primjer, grof Petar Zrinski, biolog Ljudevit Farkaš-Vukotinović, francuski plemić Eugene de Piennes, koji je Strossmayerovoj galeriji starih majstora u Zagrebu darovao 34 slike francuskih, nizozemskih, engleskih i njemačkih slikara, povjesničar Josip Buturac, i drugi.
U selu Negovcu pored Vrbovca rođena je Marija Jurić Zagorka, spisateljica popularnih romana i prva žena novinar na jugu Europe. Njezina se bista nalazi u vrbovečkom parku.
Kaštel u Vrbovcu, koji se prvi puta spominje 1528. godine, tvrđava je podignuta za obranu od Turaka. Kasnije je to posjed Zrinskih, Erdödyja, pa opet Zrinskih, Patačićâ i drugih. Tu je 1621. godine rođen Petar Zrinski.
Od kaštela postoji danas samo valjkasta kula. Župna crkva sv. Vida, koja se spominje još 1338. godine, barokizirana je starija građevina, sa zvonikom uz svetište i trijemom uz glavno pročelje. U crkvi su barokni oltari, veliko drveno raspelo, kalež iz 1722. godine, pacifikal iz 1725. godine, pokaznica, relikvijar. Zvona su lijevali poznati majstori Schifrer iz Zagreba (1803. godine) i Papst iz Varaždina (1846. godina).
Među lijepim se stilskim katnicama u Vrbovcu posebno ističe župni dvor, podignut 1818. godine. Na groblju je vrijedno pogledati baroknu kapelu Tri sveta kralja, te mauzolej obitelji de Piennes, u kojem je pokopan dobrotvor i donator markiz Eugene de Piennes. Mauzolej je sagrađen od švedskog granita, djelo je Huga Ehrlicha i Viktora Kovačića i spomenik je nulte kategorije.
Turistički vodič Zagrebačke županije
Tijekom 19. stoljeća osnovano je Dobrovoljno vatrogasno društvo, Narodna čitaonica i izgrađen Željeznički kolodvor (1870.), a Julius Reininger podiže ciglanu. Industrijalac Đuro Predović gradi 1928. godine Tvornicu suhomesnate robe. Provedena je elektrifikacija mjesta, osnovana Hrvatska seljačka zadruga (1901.), Marvogojska udruga (1910.), Hrvatsko pjevačko društvo "Petar Zrinski" (1912.), Hrvatski sokol (1908.), dolazi do procvata obrt.
Drago Mandekić